Što je industrijska konoplja?
Industrijska konoplja ili Cannabis sativa subsp. sativa jedna je od podvrsta biljke Cannabis sativa. Osim industrijske konoplje, podvrste iste biljke su indijska konoplja (Cannabis sativa subsp. indica) i divlja konoplja ( Cannabis sativa subsp. ruderalis). Budući da su industrijska i indijska konoplja različite podvrste iste biljke, obje imaju svoje specifične karakteristike i primjene.
Industrijska konoplja, za razliku od indijske konoplje ima nisku razinu psihoaktivnog spoja THC-a (delta-9-tetrahidrokanabinol) ) te nema nikakav psihoaktivni učinak. Zbog prisutnosti drugih spojeva koji imaju potencijalne zdravstvene dobrobiti, proizvodi industrijske konoplje smatraju se funkcionalnom hranom.
Industrijska konoplja kao funkcionalna hrana
Visok udio proteina i sve esencijalne aminokiseline: industrijska konoplja je bogat izvor proteina , naročito lakoprobavljivih albumina i edestina. Sjemenka konoplje u prosjeku sadrži 24,8 % proteina, što je više nego kod chia sjemenki i lanenih sjemenki. (1)
Proteini konoplje sadrže svih devet esencijalnih aminokiselina koje tijelo ne može proizvesti samo, što je vrlo rijetko kod hrane biljnog porijekla i samim time, od izuzetnog značaja u veganskoj prehrani. (2)
Visok sadržaj aminokiseline arginin poboljšava cirkulaciju krvi i pomaže u regulaciji krvnog tlaka. (3)
Industrijska konoplja je prirodno bez glutena, što je čini pogodnom za osobe oboljele od celijakije i osobe s intolerancijom na gluten. (4)
Optimalan profil masnih kiselina: konoplja ima visok udio esencijalnih masnih kiselina.
Omjer omega-3 i omega-6 masnih kiselina je oko 1:3 ili 1:4, što se smatra optimalnim omjerom za ljudsku prehranu, zbog povoljnog utjecaja na zdravlje srca i krvožilnog sustava. (5)
Industrijska konoplja također sadrži značajne količine gama-linolenske kiseline (GLA) koja ima protuupalna svojstva i doprinosi zdravlju kože. Studija objavljena u časopisu “Journal of Nutraceuticals, Functional & Medical Foods” analizirala je sastav konopljina ulja i utvrdila da može sadržavati između 2% do 5% GLA, ovisno o sorti konoplje i uvjetima uzgoja. (6)
Znanstvena istraživanja dokazuju pozitivan učinak konopljinog ulja u liječenju atopijskog dermatitisa. (7)
Profil masnih kiselina u konopljinom ulju dobar je saveznik u hidrataciji i očuvanju zdravlja kože. (8)
Dobar izvor vlakana: vlakna u konoplji podržavaju zdravlje probavnog sustava, potiču redovitu probavu i smanjuju rizik od bolesti crijeva. (9)
Bogata antioksidansima: konoplja sadrži fitokemikalije poput flavonoida i fenolnih spojeva koji imaju antioksidativna svojstva, pomažući u borbi protiv oksidativnog stresa u tijelu. (10)
Neke fitokemikalije u konoplji, kao što su kanabidiol (CBD) i kanabinoidi, pokazuju potencijalna protuupalna svojstva koja mogu pomoći u smanjenju upalnih procesa u tijelu. (11)
Kako industrijsku konoplju uključiti u prehranu
Industrijska konoplja najčešće se koristi u obliku sjemenki, ulja, brašna i proteinskog praha. Načini korištenja sjemenki industrijske konoplje vrlo su raznoliki i maštoviti. Mogu se stavljati u različite kaše, fermentirane mliječne proizvode, smoothiye, kekse te se iz njih mogu izrađivati namazi, a isto tako i konopljino „ mlijeko“. Konopljino ulje može se koristiti kao dodatak jelima ili zamjena za druge vrste ulja. Konopljino brašno dobiva se uz sjemenki konoplje, bogato je lakoprobavljivim proteinima te vitaminima, mineralima i dijetalnim vlaknima. Ne sadrži gluten, laktozu te niti jedan poznati alergen. Osim za izradu pekarskih proizvoda, koristi se kao dodatak juhama, kašama, fermentiranim mliječnim proizvodima i sl. Proteinski prah industrijske konoplje lako je probavljiv i ima slična svojstva kao i konopljino brašno. Smatra se jednim od najsavršenijih i najkompletnijih biljnih proteina, koji u sastavu imaju sve esencijalne aminokiseline i bogatstvo vlakana. Proteini konoplje pridonose oblikovanju tijela, izgradnji mišićne mase i oporavku mišića nakon napornih vježbi.
Izvori znanja:
(1) Callaway, J.C. (2004). Hempseed as a nutritional resource: An overview. Euphytica, 140(1-2), 65-72
(2) Callaway, J.C. (2004). Hempseed as a nutritional resource: An overview. Euphytica, 140(1-2), 65-72
(3) Girgih, A. T., Alashi, A. M., He, R., Malomo, S. A., Raj, P., Netticadan, T., & Aluko, R. E. (2014). A novel hemp seed meal protein hydrolysate reduces oxidative stress factors in spontaneously hypertensive rats. Nutrients, 6(12), 5652-5666
(4) Callaway, J. C. (2004). Hempseed as a nutritional resource: An overview. Euphytica, 140(1-2), 65-72
(5) Rodriguez-Leyva, D., & Pierce, G. N. (2010). The cardiac and haemostatic effects of dietary hempseed. Nutrition & Metabolism, 7(1), 32
(6) Callaway, J. C. (2004). Hempseed as a nutritional resource: An overview. Euphytica, 140(1-2), 65-72
(7) Callaway,J.C., Schwab U, Harvima I,Halonen P,Mykkanen O,Hyvonen P,Jarvinen (2005). Efficacy of dietary hempseed oil in patients with atopic dermatitis. J Dermatolog Treat., 16(2), 87-94
(8) Del Río-Celestino, M., Caraballo, I., de la Rosa, R., Martín-García, A., & Martín-Rodero, H. (2020). Anti-Inflammatory and Skin Barrier Repair Effects of Topical Application of Some Plant Oils. Antioxidants, 9(7), 611
(9) House, J. D., Neufeld, J., Leson, G., & Karanja, N. (2010). Evaluating the quality of protein from hemp seed (Cannabis sativa L.) products through the use of the protein digestibility-corrected amino acid score method. Journal of Agricultural and Food Chemistry, 58(22), 11801-11807
(10) Leizer, C., Ribnicky, D., Poulev, A., Dushenkov, S., & Raskin, I. (2000). The composition of hemp seed oil and its potential as an important source of nutrition. Journal of Nutraceuticals, Functional & Medical Foods, 2(4), 35-53
(11) Booz, G. W. (2011). Cannabidiol as an emergent therapeutic strategy for lessening the impact of inflammation on oxidative stress. Free Radical Biology and Medicine, 51(5), 1054-1061