Problem zbrinjavanja otpada, iz dana u dan, postaje sve veći. Povećana potrošnja hrane u kućanstvima za sobom nosi i povećanu količinu ostataka hrane koji se najčešće pretvaraju u otpad. S druge strane, svjesni smo naglog poskupljenja hrane. Istovremeno, informacije o zdravoj prehrani i zdravim obrocima, „bombardiraju“ nas sa svih strana, često praćene mitom da pravilna prehrana mora biti skupa. Možda je konačno došlo vrijeme da počnemo ozbiljno razmišljati o iskorištavanju ostataka hrane za pripremu novih jela. Maštovitim kombinacijama od ostataka hrane i dodataka mogu se pripremiti nutritivno bogati obroci prema vlastitim željama i mogućnostima, uz istovremeno skraćivanje vremena pripreme jela i ušteda u kućnom budžetu.
Prema podacima Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO), oko 1/3 hrane proizvedene na globalnoj razini izgubi se u procesu proizvodnje ili propadne u procesu konzumacije. Okvirna procjena temeljem raspoloživih podataka u Informacijskom sustavu gospodarenja otpadom za 2017. godinu pokazala je da u RH godišnje nastaje oko 400.000 tona otpada od hrane odnosno 97 kg/ stanovniku . Procjenjuje se da količina otpada od hrane u RH koju je moguće izbjeći iznosi oko 240.000 tona godišnje. Prema istraživanju koje je napravljeno u okviru projekta Europske komisije – FUSIONS, 2016. najveće količine otpada od hrane na nivou Europske unije nastaju u kućanstvima (53 %).
Kako smanjiti otpad od hrane u kućanstvu
- Planirati pripremu hrane, najbolje na tjednoj bazi, te nabaviti namirnice prema tjednom planu
- Prije kupnje provjeriti zalihe hrane u kućanstvu
- Kupovati ono što je u planu, sniženje cijena namirnica nije razlog za nekontroliranu kupnju
- Kod nabave hrane, voditi brigu o roku trajanja
- Hranu u kućanstvu ispravno skladištiti
- Provjeravati rad hladnjaka i zamrzivača
- Organizirati raspored hrane u hladnjaku, tako da se ispred stavi hrana koja je lakše pokvarljiva, a iza trajnija hrana
- Ukloniti nagnjilo voće i povrće od ostataka hrane
- Pripremati količine hrane prema potrošnji
- Ako je moguće, višak hrane sačuvati zamrzavanjem
- Pratiti koja vrsta hrane je višak
- Ostatak od hrane iskoristiti za pripremu novih kreativnih jela
Kako ostatke hrane iskoristiti za pripremu nutritivno bogatog obroka
Predstavljam Vam dva primjera kako pripremiti jelo od ostataka hrane. Želja mi je, da predstavljeni primjeri jela, posluže kao poticaj za vlastite kreacije na putu prema zdravijem načinu života, u zdravijem okolišu.
Namaz od crvene leće i mrkve
Sastojci:
1 šalica kuhane ili pirjane crvene leće (ostatak od priloga)
2 kuhane mrkve srednje veličine (ostatak od juhe)
1 žličica bučinog ulja
1 žličica usitnjenih preprženih bučinih sjemenki
Sol, začini po želji (češnjak, papar, kumin i dr.)
Priprema:
Svi sastojci se stave u blender i usitne do homogene smjese. Na integralni kruh ili integralne krekere namaže se namaz te se gore stave klice ili listovi zelene salate narezani na rezance. Namaz se može čuvati nekoliko dana u hladnjaku.
Savjet nutricionista:
Mrkva je jedan od najbogatijih izvora beta-karotena, antioksidansa iz kojeg u našem organizmu nastaje aktivan vitamin A. Beta karoten u organizmu se bolje iskorištava iz termički obrađene hrane.
Proteini iz namirnica biljnog porijekla ne sadrže sve aminokiseline potrebne za građu proteina organizma. Međutim, adekvatnim kombiniranjem hrane biljnog porijekla, unos aminokiselina je potpun, npr. kombinacijom mahunarki i sjemenki.
„ Antistres“ napitak
Sastojci:
1 zrela banana (ostatak)
1/2 šalice usitnjenih listova zelenog povrća (ostatak iz hladnjaka- kelj, kupus, blitva, špinat, matovilac i sl.)
1/2 šalice borovnica (mogu se koristiti jagode, maline, kupine, brusnice, ribizl…)
1 žlica oljuštenih sjemenki konoplje
1/2 šalice zelenog čaja (hladnog)
Pola žličice cimeta
Priprema:
Svi sastojci stave se u blender ili se usitne štapnim mikserom do homogene strukture. Količina dodanog čaja prilagodi se željenoj konzistenciji napitka.
Kao voćni dio mogu se koristiti sve vrste svježeg voća, kako bi se iskoristile od propadanja. Prednost treba dati sezonskom i lokalnom voću i povrću.
Savjet nutricionista:
Slobodni radikali reaktivne su vrste kisika koje oštećuju zdrave stanice. Uzročnicu su „staničnog stresa“. Nastajanje slobodnih radikala mogu potaknuti nepravilne životne navike, kao i razni otrovi iz naše okoline. Uzroke nastajanja slobodnih radikala često ne možemo izbjeći, ali se možemo boriti protiv njih, unašajući hranom veće količine antioksidansa.